Svemir · Dvadeset treći deo
Uran leži na boku. Niko ne zna ko ga je oborio.
O dve poslednje planete, koje smo posetili samo jednom
Sve planete se vrte kao zvrk — uspravno, ili bar približno uspravno. Zemlja je malo nakrivljena, sećaš se, i baš zbog toga imamo godišnja doba.
A onda dolazi Uran.
Uran ne stoji uspravno. Uran leži.
Nagnut je toliko da mu je osa skoro vodoravna. Ne vrti se kao zvrk — kotrlja se oko Sunca kao lopta koja se otkotrljala niz ulicu.
Kako izgleda dan na planeti koja leži
Čudno. Vrlo čudno.
Pošto leži na boku, jedan njegov pol je dugo okrenut pravo ka Suncu, a drugi je sve to vreme u potpunom mraku.
A Uranova godina traje osamdeset četiri naše godine.
To znači da na jednom njegovom polu Sunce ne zađe punih dvadeset i jednu godinu. A onda, na istom mestu, nastupi noć koja traje sledeći dvadeset jedan.
Da si rođen tamo, prvi zalazak sunca dočekao bi negde u dvadesetim godinama.
Verovatno ga je nešto udarilo
Najbolje objašnjenje koje danas imamo jeste da je u Uran, dok je bio mlad, udarilo nešto vrlo veliko. Možda planeta veličine Zemlje, možda i više njih u nizu.
Udarac ga je prevrnuo i ostavio da tako leži.
Ali ovo nije dokazano. To je ono što nam se za sada najbolje uklapa, i naučnici i dalje traže način da to provere.
Ima i jedan trag koji podržava tu priču: Uranovi meseci i njegovi tanki prstenovi kruže oko njega u istom tom nakrivljenom položaju. Znači, šta god da se desilo, desilo se rano — pre nego što su meseci nastali.
Neptun je pronađen olovkom
Neptun je jedina planeta koju niko nije prvi ugledao kroz teleskop.
Pronađen je računanjem.
Evo kako. Pošto je Uran otkriven, astronomi su ga pratili godinama i beležili gde bi tačno trebalo da bude svake noći. I stalno su nailazili na istu nezgodu: Uran nikad nije bio tačno tamo gde su računali.
Malo je kasnio, pa malo žurio. Nešto ga je vuklo.
Onda je jedan matematičar uradio nešto hrabro. Pretpostavio je da iza Urana postoji još jedna planeta, koju niko nikad nije video. Onda je izračunao koliko bi ta planeta morala biti teška i gde bi tačno morala stajati da bi Uran kasnio baš toliko.
Poslao je rezultat astronomima. Oni su te noći uperili teleskop tačno na to mesto.
Neptun je bio tamo.
Planeta pronađena tako što je neko primetio da nešto fali — pa izračunao gde bi to nešto moralo biti.
Najjači vetrovi u Sunčevom sistemu
Neptun je taman, duboko plav i vrlo hladan — oko dvesta stepeni ispod nule.
A na njemu duvaju najbrži vetrovi na svetu. Ne na Zemlji — u celom Sunčevom sistemu.
Preko hiljadu i po kilometara na sat. Brže od putničkog aviona, brže od zvuka, i to bez prestanka.
Ono što je čudno jeste odakle mu snaga za to. Sunce je odande toliko daleko da jedva greje. Kod nas vetrove pokreće sunčeva toplota — a tamo je te toplote skoro nema.
Neptun izgleda kao da grejanje ima negde iznutra. Zašto i kako, to još nije razjašnjeno.
Uzmi loptu i položi je na travu. To je planeta.
Prvo je zavrti kao zvrk, oko uspravne ose. Tako se vrti Zemlja.
A sad je gurni napred da se kotrlja, i dok se kotrlja, obiđi je u krug hodajući oko nje.
Primeti kako joj se stalno menja koja strana gleda ka tebi — čas jedan „pol", čas bok. Tako Uran obilazi Sunce. Zato mu pola planete godinama stoji na svetlu, a druga polovina u mraku.
Bili smo tamo samo jednom
Kod Marsa smo slali robote više puta. Oko Jupitera i Saturna letelice su kružile godinama.
A pored Urana i Neptuna prošla je samo jedna jedina letelica. I to bez zaustavljanja — proletela je pored njih, slikala u prolazu i nastavila dalje.
Bilo je to osamdesetih godina prošlog veka.
Skoro sve što danas znamo o te dve planete potiče od tih nekoliko sati snimanja. Ostalo je ono što se teleskopima nazire iz daljine.
Zato su ove dve planete najmanje poznate od svih. Ne zato što nisu zanimljive, nego zato što su daleko, a mi smo bili u prolazu.
O novom putovanju se već razmišlja. Ko god sledeći ode tamo, za nekoliko meseci će saznati više nego mi za ceo prošli vek.
1. Kako bi ti proveo dvadeset jednu godinu dana bez ijedne noći?
2. Zašto je pronaći planetu računanjem teže nego pronaći je teleskopom?
3. Da biraš gde da pošalješ sledeću letelicu, gde bi je poslao i zašto?
Comments
Post a Comment