Skip to main content

Lamin Jamal nije udario loptu u sredinu

Sport · Drugi deo

Lamin Jamal nije udario loptu u sredinu

Gol u Minhenu, četiri dana pre sedamnaestog rođendana, i razlog zbog kog lopta skreće u vazduhu.

Minhen, poluzavršnica Evropskog prvenstva. Španija gubi od Francuske. Igra se dvadeset i prvi minut.

Lopta stigne do dečaka koji stoji daleko od gola. Ispred njega su dva protivnika i golman. On povuče loptu ulevo i šutne levom nogom.

Lopta krene visoko i izgleda kao da ide pored gola. Onda se u vazduhu vrati unazad, okrzne unutrašnju stranu stative i uđe.

Dečak koji je imao rođendan za četiri dana

Lamin Jamal je tada imao šesnaest godina i tristo šezdeset dva dana. Sedamnaesti rođendan mu je bio za četiri dana.

Niko mlađi nikada nije dao gol na Evropskom prvenstvu. Stariji rekord držao je Pele, koji je na Svetskom prvenstvu 1958. dao gol sa sedamnaest godina.

Šutnuo je sa oko dvadeset tri metra. To je otprilike dužina dva gradska autobusa poredana jedan iza drugog.

Stani i pitaj

Ako hoćeš da ti lopta skrene u vazduhu, gde ćeš je udariti: u sredinu ili sa strane?

Lopta se okretala celim putem

Jamal je udario loptu sa strane, a ne u sredinu. Kad udariš loptu u sredinu, ona ide pravo. Kad je udariš sa strane, ona počne da se okreće.

Lopta koja se okreće vuče vazduh sa sobom. Sa jedne strane gura vazduh u stranu, a vazduh onda gura loptu na drugu stranu. Malo, ali bez prestanka, sve vreme dok lopta leti.

Sećaš se da vazduh nikoga ne drži gore u skoku. Ali vazduh je tu i lopta može da se odgurne od njega.

Stani i pitaj

Šta misliš, da li bi ovakav gol mogao da se da na Mesecu, gde nema vazduha?

Na Mesecu lopta ne bi skrenula

Na Mesecu nema vazduha. Lopta bi se okretala isto kao ovde, ali ne bi imala šta da gura.

Letela bi savršeno pravo i prošla pored gola. Golman ne bi ni pomerio ruke.

Zašto izgleda da skrene tek na kraju

Vazduh gura loptu u stranu celim putem, pomalo. Na prvih nekoliko metara pomeri je za jedan prst i to niko ne vidi.

Ali guranje se skuplja. Do gola se nakupi više od jednog koraka u stranu, pa nam se čini da je lopta naglo skrenula pred golmanom.

Uradi u dvorištu

Zalepi jednu nalepnicu na loptu. Nalepnica ti služi da vidiš da li se lopta okreće dok leti.

Prvo šutni pravo u sredinu lopte. Gledaj nalepnicu: skoro da stoji na istom mestu.

Onda šutni unutrašnjom stranom stopala po ivici lopte, kao da je mazneš sa strane. Nalepnica će se vrteti, a lopta će krenuti u luku.

Pazi: laka plastična loptica skreće mnogo više od prave fudbalske lopte. Na kratkoj razdaljini skretanje je malo, pa šutiraj što dalje, na otvorenom i dalje od prozora.

Nešto što se ne zna

Postoji šut u kome se lopta jedva okreće. Takva lopta leti krivudavo i menja pravac više puta.

Naučnici umeju da objasne zašto se to dešava, ali ne umeju unapred da kažu kuda će baš ta lopta otići. Ne umeju ni golmani, pa takve šuteve najteže brane.

Sledeći put kad neko šutne izdaleka, ne gledaj gol. Gledaj loptu i proveri da li se okreće.

Ako se okreće, put do gola joj nije prav.

Za razgovor posle čitanja

1. Kad ti šutneš loptu u dvorištu, da li ona ide pravo ili skreće? Gde je udaraš?

2. Zašto bi ista lopta na Mesecu letela pravo?

3. Šta bi golman mogao da uradi drugačije da zna da će lopta skrenuti?

Comments

Popular posts from this blog

Mesec pada na nas. Već četiri milijarde godina.

Svemir · Drugi deo Mesec pada na nas. Već četiri milijarde godina. O tome zašto ništa u svemiru zapravo ne stoji Uzmi lopticu i baci je preko dvorišta. Pala je. Baci je jače. Pašće dalje — ali opet će pasti. Baci je najjače što možeš, uz zalet i viku: preleteće pola dvorišta, možda i komšijsku ogradu. I pašće. Sve što baciš, padne. To znaš otkad si prvi put bacio kašiku sa stolice za hranjenje. Stani i pitaj Šta bi se desilo da lopticu baciš neverovatno jako? Toliko jako da preleti ceo grad? Pa celu državu? Top na vrhu planine Pre više od trista godina, jedan čovek po imenu Isak Njutn seo je i zamislio nešto blesavo. Zamislio je ogromnu planinu, toliko visoku da joj vrh viri iznad oblaka. A na vrhu planine — top. Ako top opali slabo, đule padne odmah ispod planine. Ako opali jače, đule preleti šumu i padne dalje. Ako opali još jače, preleti reku, pa grad, pa more. A onda je Njutn dodao ono što svi znaju, ali niko pre njega nije uklopio u ovu sliku. ...

Slušamo već šezdeset godina. Za sada je tiho.

Svemir · Osamnaesti deo Slušamo već šezdeset godina. Za sada je tiho. O tome gde tražimo druge — i zašto niko ne zna šta tišina znači Negde na svetu, upravo sada, ogromna bela antena okrenuta je ka nebu. Ne emituje ništa. Samo sluša. Takve antene slušaju od 1960. godine. Prvi put je jedan astronom uperio antenu u dve obližnje zvezde i čekao da čuje nešto što priroda ne bi mogla sama da napravi. Od tada su slušali hiljade zvezda, godinama, danonoćno. I sve to vreme — ništa. Zašto uopšte očekujemo da nekoga ima Zbog brojeva. U našoj galaksiji ima na stotine milijardi zvezda. Do pre trideset godina nismo znali ni da li ijedna od njih, osim naše, uopšte ima planete. Danas znamo. Ima ih skoro svaka. Pronašli smo već hiljade planeta kod drugih zvezda, a to su samo one koje smo stigli da primetimo. Kad se sve sabere, planeta u našoj galaksiji verovatno ima više nego zvezda. Milijarde i milijarde svetova. Na nekima ima vode, kamena i toplote — isto što je bi...

Do zvezde ne možeš otići. A ipak znamo od čega je.

Svemir · Trinaesti deo Do zvezde ne možeš otići. A ipak znamo od čega je. O tome kako svetlost nosi spisak sastojaka Pre skoro dvesta godina jedan francuski mislilac napravio je spisak stvari koje ljudi nikada neće moći da saznaju. Ne zato što su teške — nego zato što je nemoguće. Na tom spisku je bilo i ovo: od čega su napravljene zvezde. I zvučalo je razumno. Do zvezde ne možeš otići. Ne možeš uzeti parče i doneti ga kući. Ne možeš je zagrebati, izmeriti, pomirisati. Sve što od nje ikad stigne do nas jeste malo svetlosti. Ispostavilo se da je to sasvim dovoljno. Svetlost umeš da rasklopiš Sećaš se duge: sunčeva svetlost izgleda bela, a zapravo je sve boje izmešane. Kapi kiše je razdvoje na trake. To možeš i namerno, sa staklenom prizmom. Uđe bela svetlost, izađe traka od crvene do ljubičaste. Ljudi su to radili i pre dvesta godina. A onda je jedan od njih napravio bolju spravu, pažljivije pogledao sunčevu traku i primetio nešto što niko pre nije. U dug...